Što je umrežavanje?
Važnost umrežavanja?
Što osigurava umrežavanje?
Vrste mreža
Čemu služi mreža?
Karakteristike uspješnih mreža
Aktivnosti mreže
Način i struktura
Komunikacijski alati

 Što je umrežavanje?  

“...proces u kojem su veze i kontakti između ljudi i organizacija utemeljeni, njegovani i iskorišteni za uzajamnu korist.”

Alison Gilchrist: “Community Development and Networking (2000.)

Umrežavanje je način komuniciranja i organiziranja na osnovu nekog zajedničkog povoda, to je način pružanja pristupa informacijama, podršci, sredstvima i utjecaju. Kao takvo, umrežavanje je OSNOVA RAZVOJA ZAJEDNICE.

Umrežavanje je:
PROCES stvaranja, održavanja i iskorištavanja veza s drugima
FACILITIRANJE formalne i neformalne komunikacije i suradnje
STVARANJE i korištenje veza preko organizacijskih i granica pojedinih zajednica
RAZVIJANJE povjerenja, razumijevanja, zajedništva i poštovanja
JAČANJE veza kroz dialog, razmjenu ideja i zajedničke aktivnosti
RAZMJENA informacija, ideja i resursa.

Važnost umrežavanja

Umrežavanje je važno zato što omogućuje pristup informacijama, podršci, resursima i utjecaju. Ono omogućuje suradnju između praktičara/stručnjaka, istraživača i donositelja odluka u različitim sektorima kroz razvoj povjerenja i razumijevanja.

Korist umrežavanja je u povezivanju ljudi, kreiranju mogućnosti da se ljudi susreću te stvaranju prostora za interakciju i učenje. Na taj se način može omogućiti djelatnicima u zajednicama da razvijaju veze između različitih organizacija te omogućuju podršku organizacijama i međusektorskoj suradnji.

UČENJE
. razmjena informacija, provjera, uspoređivanje
. pristup dobrim idejama i različitim perspektivama
. kreativnost i inovacija

SURADNJA
. pristup resursima, informacijama, idejama, ekspertizi
. koordinacija aktivnosti
. rješavanje problema

PODRŠKA, SOLIDARNOST
. pomoć oko trenutnih poteškoća
. kampanja oko zajedničkih pitanja

OSNAŽIVANJE
. zajednički glas, lobiranje
. razvijanje i predstavljanje alternativa
. utjecanje na politiku i donošenje odluka na lokalnoj razini

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA
. anticipacija (predviđanje)
. medijacija
. rješavanje

Što osigurava umrežavanje?

. predstavljanje
. savjetovanje
. sudjelovanje
. pripadnost
. razmjena zapisnika, glasila , tiskanih materijala
. web stranice
. društvena okupljanja
. direktan dijalog
. telefon i e-mail komuniciranje
. stvaranje interesa, razmjena korisnih ideja i informacija
. pružanje sugestija i podrške
. odgovaranje na zahtjev za pomoći
. upoznavanje i upućivanje.

Vrste mreža

Četiri su različite vrste mreža koje služe različitim ciljevima.

Osobne mreže ------------------------------------ individualna podrška

Mreže za razmjenu informacija ----------------- zajednički interes

Mreže dijaloga ------------------------------------- razvijanje ideja

Utjecajne mreže ----------------------------------- mijenjanje politike

Osiguranje korisnika i publike svake mreže način je stvaranja formalnih informacijskih kanala i linija komunikacije. Kriterij članstva mora biti jasan i dostupan javnosti.

Mreže su dinamične, a ako nisu aktivne one odumiru. Mreže moraju pružati podršku i pokriti široki spektar aktivnosti i stručnosti. Veće mreže mogu pomoći manjima.

Jednom pokrenute mreže napreduju ako osiguravaju tijek informacija. Različiti dijelovi mreža će biti potrebni za različite tipove informacija. Zato je važno ustanoviti što članovi mreže žele i što im je potrebno.

Čemu služi mreža?

INFORMACIJA: osiguranje protoka informacija među članovima
STVARANJE KONTAKATA: članovi mogu susretati jedni druge zbog poslovne ili društvene koristi
PROMOCIJA: javno podizanje informiranosti o aktivnostima članova i njihovoj važnosti
ZAGOVARANJE: promicanje konkretnog pristupa za rad na vašem području – sustav vrijednosti
AKCIJA: kreiranje mogućnosti da članovi zajedno osmišljavaju i provode aktivnosti
ZAJEDNIČKA PODRŠKA: održavanje povjerenja i entuzijazma
UČENJE: formalno i neformalno.

Karakteristike uspješne mreže

Sposobnost proširivanja članstva. Mreže koje postaju zatvorene odumiru. Mreže trebaju redovito preispitivati svoju svrhu.

Volja članova da dijele što imaju s ostalima u mreži. Potrebna je ravnoteža davanja i primanja svakog od članova te mreže u cjelini.

Mreža mora imati postavljene neke ciljeve, npr. informirati politiku, boriti se za sredstva, održavati protok informacija. Ciljevi trebaju biti ostvarivi, a načini ostvarivanja razumljivi svim članovima.

Aktivnosti mreže?

Aktivnosti mreže trebaju biti usklađene prema svrsi i potrebama njezinog članstva.

Moguće aktivnosti mreže:

1. Informacijske i komunikacijske aktivnosti

. Glasila - tiskana ili online
. Telefonske konferencije
. Istraživanja
. Online diskusijske forume
. Knjižnica i informacijski servis – fizički ili online

2. Različiti tipovi sastanaka

. Formalna povjerenstva
. Kreativne radionice
. Predavanja
. Društvene događaje
. Posjete
. Seminare i konferencije
. Zadaci ma povezane grupe

3. Projekti

. Treninzi
. Ostale formalne ili neformalnie mogućnosti učenja
. Kampanje
. Ostale aktivnosti povezane s interesima članova koje mogu biti razvijene “centralno” ili između članova grupa.

Način i struktura

Način djelovanja mreže i njezina struktura, trebale bi odražavati njezinu svrhu i aktivnosti.

Npr.
- Mreže koje najčešće služe za razmjenu informacija i zajedničku podršku mogu imati relativno “light” strukturu i informacijski stil. Različiti ljudi mogu preuzeti odgovornosti za aktivnosti.

- Promocija i zagovaranje mreža moraju osigurati da poruke iz mreže potpuno odražavaju poglede članova. To može biti putem izbora i predstavljanja članova, kroz radionice, diskusije, anketiranje ili različite načine prikupljanja mišljenja. Može se dogoditi da “mreža” nije odgovarajuća struktura te će biti odgovarajuća mnogo formalnija udruživanja.

- U akcijski orijentiranim mrežama može doći do napetosti ako članovi osjećaju da komisija, grupa osnivača ili zaposlenici koriste mrežu za promicanje svojih interesa. Stoga treba osigurati transparentnost i glas za sve.

Rad mreže mora biti transparentan:

- mora biti osigurano objašnjenje putem materijala o tome za što je mreža namijenjena, što radi, i kako joj se može pridružiti
- kriteriji učlanjenja i adresar moraju biti dostupni
- treba biti reguliran rad

Komunikacijski alati

Mreža ovisi o dobroj komunikaciji. Ovdje je lista različitih metoda i povezanih alata:

Adresar ili baza podataka.
Organizirani načini kontaktiranja članova putem jednostavnog adresara (poštanska i e-mail adresa), baze podataka, ili profila dostupnih ostalim članovima.

Glasilo
Tiskani, ili poslani e-mailom.

Časopisi, magazini, pregledi.
Može biti moguće tiskati nešto od navedenog ako imate stručnog urednika volontera ili dobro razvijenu mrežu s motiviranim članovima. Alternativa može biti pristup temeljen na webu, ako su svi članovi online.

Web stranica
Web stranice je relativno lako postaviti, ali mnogo teže održavati. Prije početka, potrebno je obratiti pažnju na korisnike, ulogu stranice, i koliko će je često trebati nadograđivati. Ona će najčešće poslužiti kao “brošura” za mrežu. Hoće li biti jednaka nekom časopisu? Hoće li članovi biti u mogućnosti objavljivati svoje osobne materijale.

Događaji.
Različiti su pristupi potrebni za formalna vijeća, kreativne radionice, predavanja, društva, posjete, konferencije. Prije odluke o održavanju događaja, mora nam biti jasno čemu on služi (npr. davanju informacija, učenju, odlučivanju, izgradnji odnosa) i tko treba biti prisutan.

IZVOR: Networking Resource Pack, Standing Conference for Community Development (SCCD), 2003.