IZVOR: Vjesnik, 31. listopada i 1. studenog 2006.
Krivotvoriteljima ličkoga krumpira zauvijek odzvonilo

Ličani već desetljećima bezuspješno pokušavaju zaštititi svoj krumpir, no tek sada će u tom uspjeti Nikola Vidaković, direktor zadruge iz Lovinca.

Nadaleko poznata kvaliteta ličkog krumpira uskoro će biti zaštićena. Iako ga lički poljoprivrednici već desetljećima bezuspješno pokušavaju zaštititi, trogodišnja borba s institucijama Nikole Vidakovića, direktora poljoprivredne zadruge iz Lovinca, uskoro će se pozitivno okončati.

Kako nam je rekao tridesettrogodišnji Vidaković, uskoro se vodenasti krumpiri iz drugih krajeva Hrvatske neće moći prodavati pod »ličkim«. :: Pročitajte više...

IZVOR: Novi List, 2. listopada 2007.

HRVATSKI AGRAR I EU
Organizacija proizvodnje na prvom mjestu

Lako je organizirati jedan vinograd, štalu ili pak novi turistički objekat. No, sve njih ipak treba organizirati kako bi zajedno probili sve barijere na tržištu koje ih vrebaju

U Hrvatskoj ima na desetine tisuća proizvođača mlijeka, ali samo njih 6 posto proizvodi 80 posto količine mlijeka koje potječe iz takozvanih seljačkih štala. A isto tako pet posto pčelara proizvodi 95 posto hrvatskog meda. Upravo spomenutih 5 do 10 posto stanovništva sela biti će poljoprivredni proizvođači, a ostali će biti seljaci samo svojim životom u naselju koje mi volimo nazivati selo. :: Pročitajte više...

IZVOR: Novi List, 17. srpnja 2007..

EKOLOŠKI PROJEKTI UJEDINILI HRVATE
I SLOVENCE NA GRANIČNOJ RIJECI KUPI
Kupa kao poveznica dva susjedna naroda

Autokampovi, restorani i uređene plaže na slovenskoj strani, te šipražje i polja kukuruza na hrvatskoj obali, pokazuju da u kontinentalnom turizmu zaostajemo za sjevernim susjedima

KAMANJE – Nakon ekološke akcije s više od tisuću sudionika-volontera s obje strane rijeke Kupe, koja u ovom dijelu čini državnu granicu sa Slovenijom, projekt prekogranične suradnje »Očistimo obale Kupe i Čabranke« u nedjelju je nastavljen ekološkim spustom po rijeci koja razdvaja, ali i spaja dva naroda. :: Pročitajte više...

IZVOR: Vjesnik, 31. listopada i 1. studenog 2006.

PROJEKTI Badel 1862 seli se sa Žitnjaka u Mlaku
Najmanja općina dobiva prvu tvornicu

Najstariji hrvatski proizvođač pića gradi novu tvornicu, a zatvara stari kompleks na Žitnjaku.
Infrastrukturu od pet milijuna kuna financirat će Županija, općina i europski fondovi.

:: Pročitaj cijeli članak..

IZVOR: Vjesnik, 10. listopada 2006.

Od sljedeće godine novih 717 milijuna eura

Hrvatska iznimno uspješno iskorištava sredstva iz pretpristupnih fondova, rekla je ministrica Grabar-Kitarović

ZAGREB - Od sljedeće godine primjenjivat će se novi program IPA, koji će integrirati postojeće pretpristupne fondove Europske unije i kojim Europska komisija daje na raspolaganje 717 milijuna eura za razdoblje od 2007. do 2010. Rečeno je to u ponedjeljak na susretu Nacionalnog foruma o pristupanju Europskoj uniji, gdje je bilo govora o pretpristupnim fondovima.

»Hrvatska iznimno uspješno iskorištava sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije, pa je tako iskorišteno više od 90 posto sredstava iz Cards programa«, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija. Dodala je da takvi rezultati nisu zabilježeni u ostalim zemljama koje koriste pretpristupne fondove, zbog čega su impresionirani i revizori Europske komisije.

U razdoblju od 2001. do 2006. osigurano je 514 milijuna eura, od čega 262 milijuna eura za Cards programe i 252 milijuna eura za Phare i Sapard. »Građani misle da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestati dotok financijskih sredstava iz pretpristupnih fondova, te zato govore da ne treba žuriti s ulaskom u Uniju. Stupanjem u članstvo, pretpristupne fondove zamijenit će strukturni fondovi«, istaknula je Grabar-Kitarović.

Oskar Benedikt, savjetnik u Izaslanstvu Europske komisije u Hrvatskoj, rekao je da su pretpristupni fondovi ionako ponajprije namijenjeni državnim institucijama za provedbu strukturnih promjena, a sami će građani osjetiti više sredstava iz strukturnih fondova. Sredstva iz strukturnih fondova dolaze nakon pristupa Europskoj uniji i, kako je kazao Benedikt, iznosit će godišnje četiri posto bruto domaćeg proizvoda. [R. Dušek]

IZVOR: Vjesnik, 10. siječnja 2006.

Odlukom protiv svjetlosnog zagađenja

"Uvođenje ekološke javne rasvjete je skuplje, ali dugoročno isplativije",
kaže Zvonimir Novosel

Jastrebarsko će, kaže zamjenik gradonačelnika Zvonimir Novosel, biti prvi grad u Hrvatskoj koji će propisati uvođenje ekološke javne rasvjete u sva gradska naselja. Posljednjih nekoliko godina se, pri gradnji javne rasvjete, postavljaju ekološki prihvatljive sijalice koje štede energiju od 20 do 50 posto. Snaga im je, dodaje Novosel, tridesetak posto manja od uobičajenih sijalica, no unatoč tome, na ulicama je više svjetla. "Svjetiljke su usmjerene, ne blješte i ne zasljepljuju, čime se povećava i sigurnost prometa", kaže Novosel dodajući da je uvođenje ekološke javne rasvjete skuplje, no dugoročno isplativije. "Surađujemo s Koradom Korlevićem, voditeljem zvjezdarnice u Višnjanu i zagrebačkim Astronomskim društvom Beskraj, koji su nam ponudili pomoć. Pri izradi prijedloga naše odluke o uvođenju ekološke javne rasvjete, odnosno, izmjeni odluke o komunalnome redu, koristit ćemo i iskustva iz Italije", kaže Novosel i dodaje da se razmišlja i o stavljanju tzv. blendi na javnu rasvjetu sakralnih objekata. "Želimo propisati odluku o tome da i investitori, koji će ubuduće graditi u gospodarskoj zoni, ispred svojih pogona postavljaju ekološku rasvjetu, a zauzvrat plaćaju manju komunalnu naknadu", napominje Novosel.

Javna rasvjeta u središnjoj gradskoj ulici u Jaski, također s ekološki prihvatljivim sijalicama, programirana je tako da se noću, između 2 i 4 sata, smanjuje njezina jakost, čime se dodatno štedi energija. Za gradnju ekološke javne rasvjete na području Jastrebarskoga u ovogodišnjemu gradskom proračunu previđeno je 350 tisuća kuna.

IZVOR: Novi list, 09. siječnja 2006.

CRESKI OSNOVNOŠKOLCI PROJEKTOM »VUNENO KAZALIŠTE« UKAZALI NA POTREBU OSNIVANJA KAZALIŠTA LUTAKA U CRESU

"Filcanje" umjesto klasičnih dječjih igara

Nakon uspješno postavljene predstave »Troočica«, članovi »Vunenog kazališta« izrazili su želju za nastavkom kreativnog izražavanja u lutkarskom kazalištu

Vuneno kazalište najnoviji je projekt Udruge »Ruta«, koja se zalaže za kvalitetniji život na otoku Cresu i osmišljavanje slobodnog vremena mladih. Riječ je o projektu koji je započeo u rujnu prošle godine i uspješno okončao u prosincu, a u sklopu kojega su djeca osnovnoškolskog uzrasta (od drugog do osmog razreda) izradili lutke i postavili predstavu »Troočica« prema motivima iz istoimene knjige Vesne Krmpotić. Kako bi predstava bila što uspješnija, djeca iz creske OŠ Frane Petrića i iz Doma za odgoj djece Cres posjetili i Gradsko kazalište lutaka u Rijeci što je mnogima bio i prvi susret s kazalištem lutaka.
Projekt »Vuneno kazalište« pokrenuli smo zahvaljujući potpori Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i nakon premijere održane koncem prošle godine, ovog ćemo mjeseca predstavu ponoviti više puta za ostalu djecu iz vrtića i škole, objasnila nam je Mirjana Mauhar, socijalna pedagoginja iz Doma za odgoj djece koja aktivno sudjeluje u radu udruge.

Oživljena tradicija
Naravno, udruga će se zalagati za pokretanje sličnih projekata koji će, nadaju se u udruzi, dovesti do osnivanja kazališta lutaka u Cresu.
Sama udruga »Ruta« osnovana je s ciljem očuvanja starih zanata, znanja, iskustva i tradicije i to ponajprije stoga što su, ne tako davno, creske vunene čarape bile jedan od simbola sjevernog Jadrana, dok danas creska vuna gotovo nikoga više ne zanima pa desetak tona ostrižene vune svake godine ostaje zaboravljeno po gromačama, jamama i livadama.
Kako bi podsjetili na tradiciju, očuvali okoliš i creskim učenicima ponudili kreativne programe za njihovo slobodno vrijeme, udruga »Ruta« je još 2002. godine osmislila projekt »Ovčje ludorije« kroz koji je do sada prošlo više od tri stotine djece različite dobi.
– Tim smo projektom željeli popularizirati rad s vunom kroz kreativno druženje djece te smo kroz niz radionica, djecu učimo kako tehnikom filcanja od odbačene vune napraviti čitav niz lijepih uporabnih i ukrasnih predmeta, primjerice torbice, jastučiće i slično, objasnila nam je predsjednica udruge Vesna Jakić.

Kreativna igra s vunom
Filcanje je, kako su nam objasnili članovi udruge, specifičan način obrade vune. Naime, umjesto da se vuna nakon češljanja prede u nit, ona se moči vodom i sapunom, a zatim gnječi i valja pri čemu se vlakna sve čvršće međusobno isprepliću.
Tim su načinom napravljene i lutke za predstavu »Troočica«, koju su u potpunosti osmislili osnovnoškolci. Naime, upravo su oni odabrali priču, od vune izradili elemente za lutke i dekoracije za kulise, a nakon odražne audicije, odabrani su učenici uvježbali tekst i animaciju lutaka. Nakon svega toga, članovi »Vunenog kazališta« izrazili su želju za nastavak kreativnog izražavanja u lutkarskom kazalištu.
– Moram priznati da su se svi odlično snašli i dobro zabavljali. Osim toga, mislim da je ovaj način rada s vunom odličan i kao način kanaliziranja agresije. U svakom slučaju, najvažnije je da se djeci projekt svidio te da su zainteresirani pripremiti još predstava. U svakom slučaju, nadam se da će i Grad Cres poduzeti sve što je u njihovoj moći da i Cres dobije kazalište lutaka, zaključuje Mauhar.

IZVOR: Jutarnji list, 20. prosinca 2005.

Uskoro akademija lokalne samouprave

Sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj omogućio je napredak jedinica lokalne samouprave, i sustav županija dobro je pogođen te se i dalje trebaju razvijati u tom smjeru, ocijenio je u ponedjeljak na savjetovanju o temi "Lokalna samouprava - novi korak u reformi" državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić.

Neodostatkom sustava označio je raznolikost financijskog i administrativnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave, napominjući kako su troškovi za plaće djelatnika u pojedinim slučajevima premašivali više od polovice njihova proračuna.

Govoreći o decentralizaciji, Palarić je napomenuo da je Vlada osnovala Povjerenstvo za decentralizaciju u čijem radu sudjeluju predstavnici Saveza udruga gradova i općina i Hrvatske zajednice županija.

U sklopu decentralizacije nadležnosti rekao je da bi veliki gradovi (s više od 35 tisuća stanovnika) trebali preuzeti neke poslove županija, ako ih one na njih prenesu i ako budu imale novca za njihovo ostvarenje. U tom smislu napomenuo je da bi, među ostalim, i posao izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola mogao biti dodijeljen jedinicama lokalne samouprave.

Palarić je naglasio važnost kontinuiranog obrazovanja i usavršavanja dužnosnika lokalne samouprave i u tom smislu najavio osnivanje Akademije lokalne samouprave te dodao da je iz CARDS programa dobiveno oko 1,3 milijuna eura za unaprjeđenje lokalne samouprave.

IZVOR: Jutarnji list, 16. prosinca 2005.

GONG nagrađen za "Prvi put biram"

Projekt "Prvi put biram", koji gong provodi već šestu školsku godinu zaredom, jedan je od pet pobjednika na natječaju Vijeća Europe "Mladi aktivni građani". Vijeće Europe objavilo je taj natječaj u listopadu u sklopu obilježavanja europske godine građanskog obrazovanja, a namijenjen je projektima koji svojim edukacijskim ciljevima i metodama pridonose poticanju mladih na njihovo uključivanje u društvo. GONG-ov projekt "Prvi put biram" provodi se u školama širom Republike Hrvatske, a u njemu je do sada sudjelovalo 100 tisuća učenika. Zahvaljujući rezultatima komisija ga je proglasila jednim od pobjednika.

IZVOR: Vjesnik, 14. prosinca 2005.

Jaska dobiva novu sportsku dvoranu

Pri Srednjoj školi u Jaski počela je gradnja školsko-sportske dvorane. Radnici Komunalnoga Jastrebarsko u utorak su počeli s pripremnim zemljanim radovima i gradnjom prilazne ceste. Sportska dvorana, kaže glavni projektant Vladimir Pačić, imat će u prizemlju 1800 četvornih metara korisne površine, a na katu još petstotinjak četvornih metara.
Radi se o polivalentnoj dvorani koja će se, ovisno o potrebama nastave odnosno aktivnostima sportskih udruga, moći podijeliti na tri dijela. Uz rukometno, košarkaško i igralište za mali nogomet, u sklopu dvorane uredit će se i prostorija za fitnes, predviđeno je i nekoliko uredskih prostorija te prostor za manji caffe bar.

»Dvorana je projektirana prema standardima koji se traže za međunarodna natjecanja. Uz prateće sadržaje, predviđeno je gledalište sa 450 sjedećih mjesta«, kaže Vladimir Pačić i dodaje da bi dvorana trebala biti izgrađena do studenoga iduće godine.

Učenici Srednje škole Jastrebarsko sada imaju nastavu tjelesne kulture na otvorenom asfaltiranom igralištu, a tijekom zime koriste sportsku dvoranu Osmogodišnje škole Ljube Babića.

Ta dvorana zasad je jedina u Jaski i nedostatna je za sve sportske aktivnosti u gradu. Uz učenike osnovne i srednje škole njome se, u večernjim satima, koriste i brojne sportske udruge te rekreativci. Stoga će nova dvorana, kaže Zvonimir Novosel, zamjenik gradonačelnika Jaske, rasteretiti postojeću te omogućiti sportskim udrugama odgovarajuće termine.

Gradnju sportsku dvorane pri jaskanskoj Srednjoj školi u jednakim omjerima financiraju Zagrebačka županija i grad Jastrebarsko. Predviđa se da će radovi koštati 10,5 milijuna kuna.

IZVOR: Vjesnik, 6. prosinca 2005.

Razgovor s načelnikom općine Rakovec Brankom Herčekom
Investitori prepoznaju pametne projekte

Općinsko središte, smješteno između obronaka Prigorja i Vrbovca, Rakovec se spominje još 1244. godine. Sa susjednim Svetim Ivanom Zelinom i Vrbovcem, odnosno Zagrebom, vežu ga županijska cesta i varaždinski autoput. Općina ima 12 sela i 1360 stanovnika, pretežno poljoprivrednika, ali i desetak obrtnika i malih tvrtki. Rakovec ima školu, veterinara, novu zdravstvenu ambulantu i poštu, vatrogasce, nogomotaše i vrijedne žene...

Agilni Branko Herčak (HSS) na čelu je općine već treći mandat.
- Izgradili smo 6,5 kilometara novih, a obnovili desetak kilometara starih cesta. U sva sela doveli smo javnu rasvjetu, rekonstruirali niskonaponsku mrežu, trećinu općine plinificirali, izgradili četiri mosta, uredili stare odvodne kanale i iskopali novih 1800 metara kanala kraj Baničevaca, za koji vjerujemo da više neće biti poplavljen. Ove smo godine dovršili i potpuno novu cestu, kojom ćemo spojiti našu i susjednu općinu Preseka, kaže B. Herčak.

Odakle sve to uz godišnji proračun od 350 tisuća kuna?
- U svim projektima dobili smo pomoć Županije, Hrvatskih voda, HEP-a, fondova..., bez kojih ne bismo mogli ni približno toliko učiniti. Za ilustraciju: za vrijeme jednog mandata procjenjujem da je u javne radove uloženo i do milijun eura! To je velik novac, koji naravno sami nemamo!

Što još nemate?
- Vodu! Ali dogodine bi i do Rakovca trebao stići magistralni vodovod, čijih je dva i po kilometra od Vrbovca već izgrađeno.

Jedan od glavnih ciljeva koji ste si postavili je vraćanje osmogodišnje škole..
- Od 1979. godine imamo četverogodišnju područnu školu, a stotinjak djece viših razreda putuje u 10 kilometara udaljeni Vrbovec. Poduzeli smo sve potrebne mjere da vratimo osmogodišnji program te od nadležnih institucija očekujemo skori odgovor na naš zahtjev.

Članak

IZVOR: Večernji list, 8. srpnja 2005.

Međunarodni volonterski kamp u Gvozdu:
Šestero stranaca pokrenulo grad Gvozd

Članovi međunarodnog volonterskog kampa u samo nekoliko dana promijenili su izgled Gvozda. Čistili su i uređivali grad, a najveći im je uspjeh što su motivirali mlade u Gvozdu, koji im se sve više pridružuju. Eva i Sara iz Švedske, Margaret i Rachel iz Velike Britanije, Bob iz Belgije, Marcia iz Čilea te domaćini Predrag i Maja mijenjaju lice Gvozda.
U samo tri dana očišćeno je korito riječice Trepče, uređen park i ružičnjaci, obojene ljuljačke za djecu i potpuno očišćena dvena zgrada dječjeg vrtića.

Maja Turniški ističe kako su u kratko vrijeme uspjeli animirati mlade iz Gvozda, a i sve više starijih dolazi i nudi svoju pomoć. Prije podne se čisti, a poslije podne volonteri pričaju djeci o svojim zemljama, uče ih pjesmi, plesu te različitim igrama. Domaćin Predrag Mraović, voditelj "Suncokreta" u Gvozdu smatra ovogodišnji kamp u Gvozdu punim pogotkom.

Cijeli članak..

IZVOR: Vjesnik, 21. travnja 2005.

PODUZETNCI
CEPOS - Pomagač malih i srednih poduzetnika

U suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva u Splitu je osnovan Centar za poticanje poduzetništva i obrtništva - Cepos, a zadaća mu je pružanje pomoći vlasnicima malih i srednjih poduzeća i obrta, te poduzetnicima početnicima. Cepos podupire i uspješne realizacije poslovnog pothvata, a djelovanje Centra temelji se na obrazovanju koje se stječe na raznim seminarima, poslovnim savetovanjima o unaprjeđenju poslovanja poduzetnika i obrtnika.

U suradnji s Gradom Splitom, Cepos provodi brojne programe poticanja poduzetništva za poduzetnike početnike i nezaposlene, razvija programe ženskog poduzetništva, programe za branitelje i mlade ljude. Posebne projekte razvija na otocima i područjima od posebne državne skrbi. U Centru najavljuju još jedan zanimljiv seminar koji će mnogi jedva dočekati, a riječ je o izradi i dizajniranju web stranica. Budući da suvremeni poduzetnici, menadžeri i zaposlenici svoje poslovanje ne mogu zamisliti bez svemogućeg interneta i prezentacije svog posla putem kvalitetnih web stranica, interes za taj seminar, koji počinje 25. travnja, iznimno je velik.

Vrlo su zanimljivi statistički podaci Ceposa o povećanju broja gospodarskih subjekata (obrta, zadruga i tgovačkih društava) koje taj Centar provodi neposredno nakon svojih edukacija. Od 341 polaznika u prošloj godini, izobrazbu je prošlo 208 osoba, od kojih su čak 123 žene.

Taj podatak potvrđuje da je sve više žena poduzetnica. Prema podacima ovogodišnje ankete, provedene među polaznicima seminara i Ceposovih edukacija, čak je njih 18,8 % otvorilo svoj vlastiti obrt, 5,2% ih je otvorilo društva s ograničenom odgovornošću, nešto više od 43% polaznika priprema teren za otvaranje vlastitog posla, dok je oko 30% educiranih ljudi odustalo od obrta zbog financijske situacije.

IZVOR: Novi list, 5. travnja 2004.

Učenici OŠ Centar uključili su se u projekt "Ovčje ludirije " Grupe "RUTA"
Kreativan vuneni svijet

Grupa "Ruta" već četiri godine pokušavaod po otoku odbačene i zaboravljene vune, nakon njenog pranja i prerade, stvoriti kreativan vuneni svijet, a u tom svijetu zahvaljujući tehnici filcanja žive šeširi, jastučići, torbice, lutkice, papuče sve ono čega se mašta dosjeti.

Učenici nižih razreda Osnovne škole Centar spadaju u jedne od rijetkih osnovnoškolaca koji znaju što je to filcanje. No, ne samo da znaju što podrazumijeva taj tradicionalni način obrade vune, već znaju i sami filcati, a sve zahvaljujući grupi "Ruta" s Cresa i projektu "Ovčje ludorije" čiji je glavni cilj popularizacija rad s vunom kroz kreativno druženje djece, te pouka o vrijednosti vune kao otočkom bogatstvu, ali i sve većem ekološkom problemu. Naime, grupa "Ruta" već četiri godine pokušava od po otoku odbačene i zaboravljene vune, nakon njenog pranja i prerade, stvoriti kreativan vuneni svijet, a u tom svijetu zahvaljujući tehnici filcanja žive šeširi, jastučići, torbice, lutkice, papuče i sve ono čega se mašta dosjeti.

Složena tehnika
Iako sam postupak filcanja ne spada u tradiciju otoka Cresa, članice grupe »Ruta« uočile su da je filcanje jedan dobar način iskorištavanja i oblikovanja grube vune creske pramenke.
Ono što su polaznici OŠ Centar i njihovi nastavnici naučili iz gostovanja članica »Rute« je da filcanje podrazumijeva da se nakon češljanja vuna ne prede u nit, već se moči vodom i spunom, a zatim gnječi i valja, pri čemu se vlakna tako gusto isprepletu da se dobije gust i neraskidiv materijal, odnosno filc ili pust. Ono za što se mašta učenika OŠ Centar odlučila napraviti tom, kako kažu nimalo lakom tehnikom, koja iziskuje dosta rada, bio je morski svijet, a vrijedne ruke osnovnoškolaca stvorile su slike mora i njegovih stanovnika.

Usavršiti znanje
Koliko se rječkim osnovnoškolcima dopalo filcanje, najbolje govori to što s projektom misle nastaviti i svoje znanje usavršiti, te prenijeti kolegama iz klupe.
No, filcanje nije zaživjelo samo među riječkim osnovnoškolcima, već zahvaljujući članicama grupe »Ruta« polako pronalazi i druge poklonike. Naime, na Cresu su, za njegove najmlađe žitelje, do sada održane tri radionice i to sve prigodne. Radionica izrade ukrasa za Božić i Novu godinu, radionica pletenja veselog šala, te izrade maski od vune. U tijeku je i radionica izrade Macmalića, šumskog duha iz šuma Tramuntane, a u planu je i radionica izrade figurica za Uskrs, te potom i mirisnih jastučića za koje će sama djeca nabrati i obraditi aromatično bilje.