Hrvatska mreža za ruralni razvoj
 
  zadnja promjena:12.11.2008.  
 

Ovčje ludorije

 

LOKACIJA

Otok Cres

 

TKO JE SUDJELOVAO?

- Grupa Ruta Cres
- Učenici OŠ Frane Petrića, Cres
- Učenici OŠ Centar, Rijeka
- Polaznici Škole u prirodi Ekocentra Caput Insulae Beli
- Lokalna zajednica

 

OPIS

Na otoku Cresu živi oko 3500 stanovnika. Grad Cres je privredno i općinsko središte otoka, na kojemu su, uz turizam, maslinarstvo i ovčarstvo osnovne privredne grane.

Vuna pak nikoga ne zanima pa u nazad 25 godina deseci tona ostrižena runa ostaju godišnje razbacani po otoku kao otpad . Grupa Ruta već četiri godine pokušava pronaći načina da se to zaboravljeno i zanemareno bogatstvo nekako iskoristi. Ispočetka smo prikupljali donekle upotrebljive dijelove odbačena runa manje zaprljanog tijekom slobodnog boravka ovaca u prirodi. Danas surađujemo s nekolici­nom ovčara koji se o svojim ovcama brinu, a nadamo se da će im se priključiti i drugi. Nakon pranja, čupkanja i češljanja ta vuna postaje pogodna za oblikovanje u kreativan vuneni svijet tehnikama filcanja (stupanja) i tkanja.

Filcanje je tehnika prerade vune koja se temelji na svojstvu vlakana da se uslijed mehaničkog i toplinskog djelovanja, a uz po­moć sa­pu­na i vode, međusobno upletu u čvrstu strukturu. Podrijetlom iz nordijskih i azijskih zemalja, tehnika se danas proširila svijetom jer na jednosta­van način, izvediv
i u kući, omogućava iskorištavanje vune. Finoća filcanog materijala ovisi dakako i o vrsti ovaca — naj­kva­li­tetniju vunu, onu ovce merino, nemamo,
no zato se gruba vuna naše creske pramenke, nepogodna za industrijsku preradu, pokazala iznimno zahvalnom za primjenu baš u ovoj tehnici.

Ispočetka smo naša nastojanja da se proširimo i pridobijemo nove ljude usmjeravali na odraslu populaciju. Odziv je bio nikakav. A onda su se pojavila djeca!

Djeci je filcanje gotovo idealan medij izražavanja — kako ne zahtijeva nikakvo posebno tehničko znanje ni posebne vještine, dopušta im da se potpuno prepuste kreativnosti.

CILJEVI

Glavni cilj projekta je popularizacija rada s vunom kroz kreativno druženje djece, pouka o vrijednosti vune kao otočnom bogatstvu, ali i ekološkom problemu. Ovim sadržajima obogatit će se slobodno vrijeme djece i mladih.

PROVEDBA

Ovčje ludorije počinju već sa 4-godišnjacima koji mogu izraditi kuglicu ili cvijet gnječeći vunu samo svojim ruk(ic)ama. Nešto stariji rade jednostavniji i manji ravni komad od kojega rade figurice, torbice ili jastučiće. Hrabriji, spretniji i uporniji među njima upuštaju se u izradu vunene slike, tapiserije ili čak papuča.

Projekt se sastoji od niza tematskih radionica razvrstanih po mjesecima, na kojima se prati godišnji ciklus događaja (vuneni ukrasi uz Božić i Novu godinu), zbivanja u prirodi (obilazak ovčara na strižu, branje aromatičnog bilja) i otočkih tema (izrada bjeloglavog supa i Masmalića), a zatim posjet Ekocentru Beli i posjet Waldorfskom sajmu u Zagrebu.

Kroz naše radionice filcanja vune prošlo je, u Cresu i izvan njega, dvjestotinjak djece od predškolske dobi do gimnazijalaca. Veliku većinu njih zanima nastavak rada s vunom. Na radionicama, kroz organizirano provođenje slobodnoga vremena, djeci se nudi učenje o sebi, o drugima, o svojoj okolini, vježbanje rada i upornosti, aktivno učešće i aktivan doprinos promjenama u svojoj sredini. Na svakoj se govori i o drugim zanemarenim bogatstvima te ukazuje na potrebu da se priroda i okoliš čuvaju i poštuju.

REZULTATI

Na radionicama se pojavio velik broj djece zainteresirane za rad s vunom. Kako su svoje radove nakon izložbi mogli ponijeti kući, uslijedile su pohvale i iznenađenje što se sve od vune dade napraviti. Učenici 4. razreda OŠ F. Petrića dolazili su na radionice, pripremajući se za ekokviz u M. Lošinju, i upoznali se s ekološkim problemima koji nastaju kad se vuna baca. Radili su i praktično i od vune izradili cvijeće i patuljke, za što su dobili mnoge pohvale, a radovi su otišli na izložbu u Zagreb. Njihov interes za druženjem, zajedničkim radom i mnoge pohvale pridonijele su tome da vunu prestanu gledati samo kao otpad nego ugledaju kao nešto zanimljivo, lijepo i posebno.

Doprinos kvaliteti života u lokalnoj zajednici ostvaren je kroz mnoge nove kontakte — s djecom, roditeljima, i ostalima zainteresiranima. Odrasli su dosada bili uglavnom nezainteresirani za Rutin rad i uspjehe, ali preko svoje djece i zahvaljujući izložbama to se promijenilo pa je sada sve više komentara, odobravanja, pohvala te prijedloga i za neke druge radionice.

Najpozitivnija promjena i najveći uspjeh projekta je to što nam je vrata otvorila creska osnovna škola, sa svojim ravnateljem. Nadalje, znakovita promjena je i ta što više ne moramo mi animirati djecu za dolazak na radionice, nego se ona sama raspituju što će se i kada raditi. Dom za odgoj djece, čiji štićenici također dolaze na radionice, izrazio je napismeno podršku projektu i zanimanje za njegov nastavak.

 

NAUČENE LEKCIJE

Zahtjevi donatora prisilili su nas da za neke probleme potražimo dodatna rješenja i tako smo uspjeli zainteresirati lokalnu zajednicu da podrži naš rad.

 

FINANCIRANJE

AED, sredstvima fonda USAID, 2004.
Turistička zajednica Grada Cres, 2004.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2005.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2005.

 

KONTAKT

Vesna Jakić, predsjednica

Drevenik 28, 51557 Cres
098-313029 • T&Fx (051) 571835
ruta@net4u.hr



         
         
         Razmjena bannera          
                         
                 Info-pult
                 
                 Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva