Smjernice za održivi razvoj općine Jelsa

Grad Jelsa smješten je u sredini otoka Hvara (Hrvatska), ima otprilike 3800 stanovnika i pokriva područje od 118 km 2 .

Istraživanje je pripremila i provela nevladina udruga ODRAZ, na temelju vlastitog iskustva na terenu i uz doprinos kolega iz Međunarodnog instituta za industrijsku ekonomiju okoliša iz Lunda, Instituta za okoliš iz Stockholma i Johhaum Research iz Graza.

Istraživanje je provedeno u partnerstvu s lokalnim vlastima, suradnji s lokalnim nevladinim
organizacijama (CIMA Jelsa, CIMA Vrboska) i izravnim sudjelovanjem pojedinaca posvećenih svojoj zajednici. U proces je bilo uključeno oko 50 ljudi.

Kao i kod mnogih lokalnih zajednica, lokalne vlasti u gradu Jelsi radije improviziraju nego planiraju svoj razvoj. Tomu su mnogi razlozi, no najznačajniji su loša razmjena informacija (nacionalna razina – regionalna – lokalne vlasti – građani), nedovoljno i loše razvijeno dobro upravljanje (transparentnost, kvalitetno upravljanje, sudjelovanje javnosti). Analizu nedostatka sustavnog planiranja na lokalnoj razini proveli su stručnjaci i relevantni pojedinci.

Izvještaj "Smjernice za održivi razvoj općine Jelsa" nastao je kao osnovni dokument planiranja za lokalnu upravu. Taj je proces bio predviđen kao model koji se može replicirati u sličnim zajednicama.

- započeti proces planiranja pomoću svih raspoloživih lokalnih resursa za stvaranje osjećaja prioriteta i zajedničkog interesa koji će stremiti održivom razvoju
- izraditi nacrt vizije razvoja općine Jelse uključujući akcijski plan prioriteta kao osnovni dokument planiranja za lokalnu upravu koji spaja relevantne razvojne teme

Korak 1.
Pripremiti i s vlastima revidirati metodologiju procjene i akcijski plan za provedbu. Metodologija se temeljila na varijaciji analize "problemskog stabla ".

Analiza problema provedena je ovisno o izvoru problema (tamo gdje pripada – područje, primjerice, lokalna uprava, SME, pitanja okoliša) te podjeli na uzrok i posljedicu.

Problem (-slabost) -> područje -> uzrok -> posljedica

Korak 2.
Prikupiti informacije, napraviti pregled situacije u općini i utvrditi sadašnju praksu razvoja. Na temelju tih informacija i doprinosa sudionika istraživanja mapiranje trenutne situacije bilo je dovršeno. Trenutna je situacija pomogla u izradi tri glavna razvojna scenarija (vidi tabelu 1).

Korak 3.
Organiziran je "Skup održivog razvoja otoka" radi predstavljanja koncepta održivosti, konkretnih primjera i potencijala za održivost u različitim područjima rada. Neke od tema pokrile su biološku raznolikost mora i zaštićenih morskih područja, sunčeve energije, organske poljoprivrede, kreditne linije poput poticaja za otočki turizam, prirodno i povijesno nasljeđe i eko-turizam, nautički turizam.

Svaka je tema pobudila veliko zanimanje i sudionici su postavljali mnogobrojna pitanja nakon predavanja i razmjenjivali informacije nakon službenog vremena. Na taj je način otprilike 150 otočana izravno i još više njih neizravno postalo svjesno svoje odgovornosti za razvoj kao i mogućnosti da to djelotvorno učine.

Korak 4.
Procjena mogućnosti održivog razvoja sastojala se od:
- pojedinačnih razgovora s 30 lokalnih predstavnika
- pregleda situacije u gradu i trenutne razvojne prakse
- analize uzroka i posljedica problema
- analize razvojnih potencijala resursa
- izrade razvojnih scenarija
- nacrta vizije razvoja općine Jelsa
- definiranja razvojnih prioriteta i potencijalnih projekata
- objavljivanja izvještaja "Smjernice za održivi razvoj općine Jelsa"

Na temelju istraživanja i mišljenja koje su tijekom razgovora izrazili stanovnici općine Jelsa, izrađen je pregled situacije u gradu i trenutne razvojne prakse. Primijenjeni kriteriji za određivanje prioriteta su bili: 1) važnost, 2) hitnost i 3)mogućnost primjene. Na temelju tih kriterija prepoznata su četiri prioritetna područja – Glavna područja razvoja (vidi tabelu 2).

Pregled situacije može se vidjeti u obliku glavnih razvojnih scenarija. Iznesena tablica predstavlja pojednostavljene scenarije u odnosu na Glavna područja razvoja (MDA).

Detaljnija analiza svakog glavnog područja razvoja provedena je i predstavljena u studiji no za potrebe ove publikacije ilustrirani su samo opći nalazi.

Svako je područje u scenariju dobilo oznaku:
J - pozitivno/poželjno
K - neutralno/neodređeno
L - negativno

Strelice označavaju trend poboljšanja ili pogoršanja specifičnog područja, dok krivulja smjera definira intenzitet promjene.

Tabela 1. Razvojni scenariji općine Jelsa

Ova kumulativna tablica predstavlja 3 osnovna scenarija koji pokušavaju dati pregled četiriju glavnih područja razvoja. Priroda prikazanih trendova je kvalitativna, utemeljena na nalazima istraživanja. Međutim, valja napomenuti da se mjerljivi pokazatelji razvoja u budućnosti moraju definirati radi osiguranja bolje kvalitete i preciznijeg planiranja.

- Po prvi je put analiza lokalnih prilika provedena u izravnoj komunikaciji s lokalnom zajednicom, suočavajući probleme i razvojne resurse, da bi se odredili prioriteti i područja razvoja;

- Izvještaj "Smjernice za održivi razvoj općine Jelse" nastao je kao osnovni dokument planiranja za lokalnu upravu;

- Procjena sadašnje situacije u općini Jelsa pokazuje brojne pozitivne i negativne aspekte. Glavna područja razvoja njihov su logičan slijed. Tabela 2 prikazuje povezanost glavnih uzroka problema s nositeljima razvoja kao i s glavnim područjima razvoja. Na temelju tih područja izradit će se vizija, prioriteti i moguće aktivnosti:

Tabela 2. Glavni uzroci problema, nositelji razvoja i glavna područja razvoja.

- Regionalne i profesionalne institucije zadužene za planiranje uključile su nalaze u svoje aktivnosti

- Rezultati ovog projekta iskoristit će se za obrazovanje lokalnih vlasti u drugim zajednicama

Većina pomoći stranih donatora ne uspije promijeniti razvojne tokove. Uzrok tomu je što su njihovi pristupi i koncepti te saznanja nedjelotvorna u jedinstvenom okruženju zajednice. Naučiti kako pokrenuti sustavni pristup planiranju održivog razvoja u zajednici dugačak je i predan proces koji se u potpunosti mora osloniti na lokalne resurse.

1. Domaći i strani donatori morali bi ulagati u lokalnu razinu praktičnog znanja (know how) (Trošak za jednog europskog ili američkog stručnjaka jednak je trošku za 5 do 10 lokalnih)

2. Lokalna zajednica i uprava morali bi prepoznati svoju odgovornost za osiguravanje kvalitete okoliša za buduće generacije

3. Regionalna uprava morala bi preuzeti zadatke koje od njih očekuju ministarstva i/ili lokalna uprava

4. Lokalni resursi (javni, privatni, pojedinačni) morali bi se ujediniti u zajedničkom interesu osobito oko izgradnje ljudskih potencijala (mladi, nezaposleni) za održive poslove, poboljšanja u socijalnom kapitalu i dobrom vodstvu.

Kvaliteteno planiranje zahtijeva stalna poboljšanja. Prvi je krug proveden a daljnje će aktivnosti ovisiti o predanosti i mudrosti gradskog vodstva. To obuhvaća i različite raspoložive načine prikupljanja sredstava.

Stoga lokalna samouprava mora definirati smjer svog razvoja što je prije moguće kako bi se mogla uključiti u pozitivne trendove u zemlji i inozemstvu te osigurati održivost.

Ovaj su izvještaj financijski pomogli Europska komisija i Veleposlanstvo SAD.

Hrvoje Carić, voditelj projekta
ODRAZ – Održivi razvoj zajednice
Ljudevita Posavskog 2
10 000 Zagreb, Croatia
Tel: +385 1 46 55 202
Fax: +385 1 46 55 200
E-adresa: hrvoje.caric@zg.htnet.hr