Davatelj informacija – osoba koja po svom stručnom znanju ili iskustvu može odgovarati na pitanja članova skupine i davati objašnjenja; često je voditelj rasprave; sudionici rado postaju informatori ako im se za to pruži prigoda.
IZVOR: NVO priručnik – Kuharica za udruge, ODRAZ

Dionik (eng. Stakeholder) – onaj koji sudjeluje, koji je u širem smislu dio nečega. Dionici (akteri, čimbenici) su svi oni na koje utječe ili bi moglo utjecati donošenje, odnosno provođenje odluka i programa te koji su zainteresirani za sudjelovanje u odlučivanju i/ili provođenju tih odluka ili programa
IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ

Decentralizacja – proces prenošenja nadležnosti, ovlasti, ali i javnog novca s “više” društvene razine na “nižu”. Decentralizacija je stoga proces “spuštanja” odnosno “širenja” demokracije.
IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Decentralizacija socijalnih službi – reforma bi trebala omogućiti da korisnici, umjesto objekta, postanu subjekt sustava socijane skrbi. To znači da se njihove potrebe trebaju artikulirati u lokalnoj zajednici i da korisnici ravnopravno s drugim akterima sudjeluju u kreiranju i primjeni socijalnih programa.
Decentralizacija podrazumijeva lokalno socijalno planiranje, pluralizam aktera socijalne politike i aktivnu ulogu korisnika. Radi ostvarivanja svojih programa, socijalne službe se moraju horizontalno povezivati sa službama zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja i pravosuđa.

Dekocentracija – proces prenošenja prava odlučivanja o javnim poslovima iz središnjih organa javne uprave na državne službe “izmještene” u lokalne sredine. Dekoncentracija je način na koji se “država približava gradanima”.
IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Demokratska tranzicija – znači, prije svega, promjenu dominantnog obrasca ponašanja, i to u gospodarstvu, a i u političkom životu. Kad je riječ o promjeni političkog obrasca, misli se na napuštanje sheme totalitarnoga društva, u kojoj se svi postupci i interesi podvrgavaju ideologijskoj snazi. U takvom društvu politika je vladanje nad građanima, a u suvremenim demokracijama ona je tek javni servis. U demokratskoj politici političari nisu vladari, već poduzetnici, koji se natječu u tome kako će se sa što manje novca, uz što manje opterećenje, građanima pribaviti što više kvalitetnijih javnih dobara.
IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Delnet – od 1998. program Delnet podupire lokalni razvoj i decentralizaciju jačanjem sposobnosti lokalnih aktera kroz obuku, informiranje, tehničko savjetovanje i umrežavanje. S vremenom je Delnet postao mreža pojedinaca i institucija iz niza zemalja na pet kontinenata (Afrika, Azija, Sjeverna i Južna Amerika te Europa). Program omogućava sudionicima da uče iz iskustava drugih te da razmjenjuju ideje i mišljenja o čimbenicima koji utječu na razvoj nekog područja.
U Hrvatskoj je projekt usmjerio svoje aktivnosti prema Savezu lokalnih vlasti te lokalnim dionicima uključenim u lokalni razvoj, pomažući im da povećaju svoju sposobnost rješavanja lokalnih razvojnih pitanja u svakodnevnom radu. Sve projektne aktivnosti provode se uz intenzivno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
IZVOR: http://www.undp.hr/hr/podrucja/hr_democratic/hr_projects_02.html

Djelotvoran menadžment – podrazumijeva planiranje, organiziranje i koordiniranje aktivnosti koje vode ispunjenju planiranih ciljeva organizacije, korištenjem svih raspoloživih sredstava na odgovarajući način.
IZVOR: NVO prirucnik – Kuharica za udruge, ODRAZ

Dnevno planiranje – planiranje radnog dana uključujući i rješavanje nepredviđenih, neodgodivih zadataka.
IZVOR: NVO priručnik – Kuharica za udruge, ODRAZ

Dobrotvorni sektor – u prvi plan ističe pomoć koju organizacije dobivaju od privatnih osoba kao dobrotvorne donacije u humanitarne svrhe, odnosno kao pomoć ranjivim skupinama. Dobrotvornost naglašava potrebnu solidarnost u zajednici u kojoj djeluju te organizacije. (Civilno društvo)

Dobrovoljni sektor – naglašava ulogu dobrovoljnog-volonterskog rada u ovim organizacijama. Često pretežiti dio poslova obavlja profesionalno, stalno zaposleno i plaćeno osoblje. Međutim, dobrovoljni prilozi i dobrovoljni rad redovito su povezani s osnivanjem tih organizcija i njihovim imidžom u javnosti kao organizacija koje rade za opće dobro.

Društvena sposobnost – odnosi se na djelotvorno uspostavljanje odnosa, njihovo očuvanje i upravljanje; u kolikoj su mjeri ljudi u organizaciji spremni za ostvarenje svojih potencijala; djelotvornost u radu; sposobnost ljudi da pregovaraju, rješavaju sukobe, raspravljaju o emotivnim stanjima i osjećajima, te da uravnoteže osobne i “profesionalne” interese.
IZVOR: NVO priručnik – Kuharica za udruge, ODRAZ

Društveno odgovorno poslovanje – koncept u kojem kompanije integriraju brigu o društvu i okolišu u svoje poslovanje te u odnose sa svojim dionicima, i to na dobrovoljnoj osnovi. Biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze, već i preko toga, inverstirati u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima. Investiranje u tehnologije koje nisu opasne po okoliš može doprinijeti kompetetivnosti poduzeća. U socijalnoj sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima također može doprinijeti produktivnosti. S druge strane, u zemljama u kojima uopće ne postoje propisi, takva praksa može dovesti do usvajanja zakonskog okvira za socijano odgovornu praksu.
IZVOR: iz predavanja Lidije Pavić-Rogošić, ODRAZ